Politološki Podkast

U jedanaestoj epizodi Politološkog podkasta, Višeslav Raos razgovarao je s Lidijom Kos-Stanišić, predstojnicom Odsjeka za međunarodne odnose i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, suautoricom knjige Međunarodni odnosi i vanjske politike globalnog juga: studije odabranih država, napisanoj zajedno s Đanom Lušom i Bornom Zgurićem. Razgovor se s uvodnih teorijskih,  metodologijskih i poddisciplinarnih tema odnosa simboličkog i stvarnog prostora, odabira slučajeva i jedinica analize te odnosa komparativne politike i međunarodnih odnosa, premjestio na sočniju analizu politike Latinske Amerike. Kos-Stanišić komentirala je izbor predsjednika Mileija, politike kresanja javnog sektora i rodne jednakosti u Argentini, odnos SAD-a i Meksika s obzirom na tokove i politiku migracije, predstojeće predsjedničke izbore u Meksiku kao i situaciju u Venezueli. Na kraju, sugovornici su trezveno secirali ideju demografske obnove Hrvatske kroz povratak potomaka hrvatske emigracije u Južnu Ameriku, ponajprije Argentinu i Čile.

U desetoj epizodi Politološkog podkasta Enes Kulenović razgovarao je Goranom Čularom, izvanrednim profesorom Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i predsjednikom Hrvatskog politološkog društva (HPD). U prvom dijelu razgovora, Čular je govorio o konferenciji Srednjeeuropskog udruženja za političku znanosti (CEPSA) održanoj u Dubrovniku ove jeseni kojoj je domaćin bio HPD u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku. U drugom dijelu razgovora Čular je govorio o istraživanjima stranaka i biračkog ponašanja u Hrvatskoj, najnovijim o upotrebi preferencijskog glasovanja te ranijim, u suradnji s kolegom Dariom Nikićem Čakarom, o izbornom sustavu i problemima konsolidacije demokracije u Hrvatskoj. Čular je istaknuo intrigantan paradoks kako biračko korištenje preferencijskog glasovanja ne slijedi javno iskazane stavove nepovjerenja u stranke te pokazuje da birači agregatno poštuju izbore stranaka pri čemu su, neočekivano, najmanje disciplinirani birači desnice. U posljednjem dijelu razgovora, o stanju političke znanosti, Čular je kao problem istaknuo slabu komunikaciju među specijaliziranim poddisciplinama političke znanosti i smanjenje prostora za vođenje razumljive rasprave dok je kao pozitivne primjere integriranja spoznaja istaknuo zajedničko bavljenje politologa velikim problemima poput sudbine liberalne demokracije.

Epizoda #9: Pravedni i nepravedni neredi Gost: Jonathan Havercroft U 9. epizodi Politološkog podkasta, naš voditelj Enes Kulenović razgovarao je s Jonathanom Havercroftom, izvanrednim profesorom na Odsjeku za političku znanost i međunarodne studije Sveučilišta u Southamptonu, o njegovoj predstojećoj knjizi pod naslovom Pravedni i nepravedni neredi: normativna analiza nasilnih prosvjeda. Može li normativna politička teorija povući granicu između opravdanih i neopravdanih nasilnih prosvjeda? Prema kojim kriterijima? Autor knjige je od tinejdžera nazočnog na koncertu Metallice i Guns'n'Rosesa u Montrealu 1992, koji je završio nasiljem, postao stručnjak koji savjetuje britansku vladu o nasilnim prosvjedima. Vođen politološkom skepsom prema državnim mehanizmima kontrole gomila, odlučio se upustiti u paradoksalan teren, nezahvalan za pravo te sklizak za političku teoriju: opravdanje i osudu političkog nasilja svjetina u demokratskim porecima. Što je s uništavanjem imovine, pljačkanjem, pa i međuljudskim fizičkim nasiljem? Može li liberalno-demokratska politička teorija opravdati nasilno političko djelovanje van zakona, državnog monopola prinude, institucionalnog aparata, pa i građanske javnosti u habermasovskom smislu? Kako, u jeku kulturnih ratova i političkih nemira u zapadnim demokracijama, Havercroft ocjenjuje rušenja spomenika, juriše na kongres i protupolicijske proteste, te kako nasilne prosvjede povezuje sa zdravljem demokracije, doznajte slušajući devetu epizodu Politološkog podkasta! Episode #9: Just and Unjust Riots Guest: Jonathan Havercroft In the 9th episode of the Political Science Podcast, our host Enes Kulenović talked with Jonathan Havercroft, associate professor at the Department of Politics and International Studies, University of Southampton, about his forthcoming book Just and Unjust Riots: A Normative Analysis of Militant Protest. Can normative political theory draw a fine line between justified and unjustified violent protests? According to what criteria? The author of the book, once a teenager attending a Metallica and Guns'n'Roses concert in Montreal in 1992, that ended in riots, became an expert advising the British government on violent protests. Driven by political skepticism towards the government’s potentially authoritarian policing of the crowds, Havercroft decided to embark on a quite paradoxical terrain, ungrateful for law and still slippery for political theory: the justification and condemnation of political violence by mobs in democratic orders. What about vandalism, looting, and even interpersonal physical violence? Can the liberal-democratic political theory justify such political actions outside the law, the state monopoly of coercion, the institutional apparatus, and even the public in the Habermasian sense? How does Havercroft assess the demolition of monuments, storming the congress, and anti-police protests amid cultural wars and political unrest in Western democracies, and how he does he associate riots with the health of democracy, find out by tuning in to the ninth episode of the Political Science Podcast!

U osmoj epizodi Politološkog podkasta voditelj Enes Kulenović razgovarao je s Derekom Edyvaneom, izvanrednim profesorom na Fakultetu za političku znanost i međunarodne odnose Sveučilišta u Leedsu, o njegovoj predstojećoj knjizi pod naslovom Politika pristojnosti: Građanstvo, uljudnost i demokracija svakodnevnog života. Jesu li pristojnost i nepristojnost naših svakodnevnih interakcija politički i kako točno? Koja je razlika između tolerancije i uljudnosti? Je li bolje težiti savršenoj građanskoj vrlini ili izbjegavati loše građanske postupke? Kakve to veze ima s kulturnim ratovima i političkom korektnošću, te starom montaigneovskom temom izbjegavanja okrutnosti? Kako bi saznali, uključite se u najnoviju epizodu Politološkog podkasta!

In the 8th episode of the Political Science Podcast, the host Enes Kulenović talked with Derek Edyvane, associate professor at the School of Politics and International Studies, University of Leeds, about his forthcoming book titled The Politics of Politeness: Citizenship, Civility, and the Democracy of Everyday Life. Are politeness and rudeness of our daily interactions political and how exactly? What are the differences between tolerance and civility? Is it better to strive for perfect citizenship or to avoid bad citizenship? What does it all have to do with culture wars and political correctness, and the old Montaignean theme of avoiding cruelty? Find out by tuning in to the latest episode of the Political Science Podcast! 

U sedmoj epizodi Politološkog Podkasta, Višeslav Raos razgovarao je sa filozofom i teoretičarem međunarodnih odnosa Stipom Buzarom, izvanrednim profesorom na Libertas međunarodnom sveučilištu. Buzar je zajedno s Petrom Popovićem i Damirom Mladićem suautor knjige Finis Africae čiji naslov konotira ujedno ono neistraženo i nepoznato, ali i potencijalno opasno poput zabranjenog dijela knjižnice u Ecovom Imenu ruže, a odnosi se na realističku perspektivu primjenjenu u analizi izazova globalnog upravljanja. U ovoj epizodi, Buzar, koji koketira s identifikacijom klasičnog realista, govori o Drugom zaljevskom ratu, globalnoj nejednakosti i siromaštvu te politikama razvojne  pomoći, politikama migracija i hrvatskoj vanjskoj politici s obzirom na rat u Ukrajini. Ako Hrvatska ne može biti velika sila, može li barem biti mala sila? Doznajte slušajući ovaj razgovor.

U šestoj epizodi Politološkog Podkasta, njegov domaćin i voditelj Enes Kulenović razgovarao je s Anom Matan, docenticom na Odsjeku za političku i socijalnu teoriju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, stručnjakinjom za djelo Johna Rawlsa koja se bavi teorijama i politikama mira, teorijama demokracije, ali i političkim aktivizmom na lokalnoj razini. U prvom dijelu razgovora Matan je govorila o demokratskim inovacijama poput participativnog budžetiranja i deliberacijskog anketiranja građana koje osnažuju građane, stvarajući društveni kapital i jačajući njihov kapacitet za djelovanje, kao i otpornost demokracije u cijelosti. U drugom dijelu razgovora Matan je govorila o odnosu političke teorije i prakse, istaknuvši potrebu da se teorijska promišljanja budu primjenjiva u smislu mogućeg razvoja institucionalnih inovacija i poboljšanja javnih politika, ali i o teškoćama primjene teorijskih spoznaja u građanskom angažmanu. Na kraju, u razgovoru o budućnosti političke znanosti, Matan je istaknula važnost pluralizma i suradnje različitih škola, metodologija i perspektiva. Ako želite doznati kako izgleda participacijsko budžetiranje u Pazinu, zašto je iskustvo docentice Matan u deliberaciji o karlovačkoj Zvijezdi u konačnici bilo traumatično ili što znači da politolog kao politički angažirani građanin sklapa ugovor s đavolskim silama – poslušajte šestu epizodu Politološkog Podkasta!

Razgovor domaćina Politološkog podkasta Enesa Kulenovića s hrvatskom politologinjom i znanstvenom povratnicom iz SAD-a Dagmar Radin usmjerio se na tri teme. Prvi se dio razgovora orijentirao na položaj žena u zdravstvenom sustavu. Sugovornica je istaknula probleme institucionalnih i društvenih praksi koje pridonose nejednakosti te istaknula mogućnost reformističkog djelovanja kroz institucije koje bi pridonijelo većoj ravnopravnosti muškaraca i žena. Kao komparativne točke usporedbe stanja u Hrvatskoj u razgovoru su istaknute Italija i Finska. U drugom dijelu razgovora Radin je istaknula kako je iskustvo medicinskog sustava u ratu potaknulo dobar inicijalni odgovor na izazov pandemije no nakon snalaženja u kriznoj situaciji u prvih pola godine, sugovornica je istaknula lošiji nastavak upravljanja pandemijom koji je zanemario mentalno zdravlje medicinskih djelatnika pa i cijele nacije. U posljednjem dijelu razgovora Radin je istaknula problem upotrebljivog znanja društvenih znanosti za javne politike, onoga koje bi ušlo u sam diskurs donošenja odluka. Umjesto hrabrog propitivanja velikih društvenih problema u tradiciji Harolda Lasswella, u političkoj znanosti i javnim politikama pojavljuje se problem metodološki ispravnih napose kvantitativnih radova koji su formalno korektni ali im nedostaje osjećaja za relevantne probleme, širine i razumijevanja, pa su stoga i njihovi dosezi skromni.

U trećoj epizodi Politološkog Podkasta Enes Kulenović razgovarao je s Bertom Šalajem, redovitim profesorom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Razgovor je započeo temom populizma. Jedan njegov oblik je populizam slavnih koji donose tehnike i iskustva komunikacije iz medija u političku sferu, bilo da je riječ o u Hrvatskoj nešto manje poznatim slučajevima poput Slavija Trifonova u Bugarskoj ili Mannyja Pacquiaoa na Filipinima, pa do svima poznatih Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, a u Hrvatskoj Miroslava Škore. Populizam kao šira pojava ima negative strane, donosi polarizaciju pa i rizik raspada političke zajednice, dok s druge strane može biti korektiv elitističkoj demokraciji, uključiti one marginalizirane i obnoviti ono političko koje liberalna demokracija prepušta tržištu, sudovima i tehnokratskim elitama eliminirajući mogućnost da demos odabire među alternativama. Šalaj je također istaknuo važnost demokratske političke kulture u trenucima u kojima permisivni konsenzus koji omoguće de facto elitističku demokraciju puca te se pojavljuje prijetnja novih despotizama. U okolnostima demokratskog deficita u Hrvatskoj u kojemu mnogi koriste opciju izlaska iz političke zajednice, fizičkog i mentalnog, Šalaj je naglasio važnost građanskog odgoja kao institucije koja educira za aktivno građanstvo. On bi trebao biti uveden sustavno na nacionalnoj razini, a pretpostavka za to je minimalan konsenzusu elita u konfliktnom području obrazovne politike. Njegov cilj ne bi trebao biti zagovor partikularne ideologije nego razvoj aktivnog građanstva unutar liberalno demokratskih okvira.

U drugoj epizodi Politološkog Podkasta, razgovarali smo s politologom Nenadom Zakošekom. Nakon uvodnog obrazlaganja političkih uzroka socijalne nejednakosti te refleksija o nacionalizmu i lokalnim strukturama moći u Hrvatskoj, težište prvog dijela razgovora stavljeno je na razočaranje građana i nepovjerenje u institucije, posebno u Istočnoj Europi, koje dovodi do okretanja autoritarnim politikama. U drugom dijelu razgovora Zakošek je krizu demokracije povezao s upravljanjem u doba pandemije koja je zaoštrila postojeće dileme i dovela do dodatne političke polarizacije u društvima. Pritom je istaknuo kako politički poduzetnici zaoštravaju problem nepovjerenja i hrane iluziju da se složeni problemi mogu svesti na jednostavne alternative. Zakošek je također dao svoje viđenje odnosa građana i stručnjaka u dobroj vladavini te, u posljednjem dijelu razgovora, dao svoje mišljenje o razvoju politologije u Hrvatskoj, istaknuvši vrijednosti njezine međunarodne povezanosti i profesionalne samostalnosti.